Krška gušterica srednje je velik gušter, repa dvostruko duljega od duljine tijela. Osim kod jedinka koje su jednoliko smeđezelene, uvijek su prisutni redovi točkica na kralježnici koji se protežu od stražnjih nogu prema prednjemu dijelu tijela, obično su isprekidani i ne dosežu do vrata. Točkice na bokovima omeđene su svijetlom prugom. U nekih populacija odnosno jedinka prisutne su plave točke na rubovima vanjskoga reda trbušnih pločica. U Hrvatskoj je najsličnija
primorskoj gušterici, od koje ju je vrlo teško razlikovati, a koja je veća i trbušna joj je strana svijetla i gotovo nikad jarkih boja, tijelo spljošteno, a glava dulja. Kod mužjaka krške gušterice 60 % i više vanjskih redova trbušnih ljusaka plave je boje, dok je kod
primorske gušterice najviše njih 50 % plave boje. Na području Hrvatske
primorska gušterica najčešće je vezana uz ljudska naselja i gradove, dok krška gušterica rijetko zalazi na takva staništa. Nastanjuje suha i topla staništa poput otvorenih šuma, degradiranih šuma s niskim grmljem i panjevima, vinograde, maslinike, kamenite livade i pašnjake. Nastanjuje brojne veće i manje istočnojadranske otoke te obalni dio Hrvatske. Dublje u kontinent zalazi duž dolina rijeka, u područjima u kojima je prisutan utjecaj mediteranske klime.